Bunari privremeno olakšanje, priključenje na sistem „Ćelije” spas
Dok se susedni Ćićevac godinama snabdeva vodom iz sistema „Ćelije“, Varvarin se i dalje oslanja na lokalne bunare. Novi bunari su privremeno ublažili nestašice ali oni nisu trajno rešenje.
Vodosnabdevanje u opštini Varvarin već decenijama predstavlja jednu od tema o kojoj se najviše govori. Iako je poslednjih meseci situacija stabilnija zahvaljujući bušenju novih bunara, pitanje trajnog rešenja i dalje ostaje bez odgovora.
Prema rečima Gordane Čabrić, odbornice grupe građana „Naši ljudi“, ideja da se Varvarin priključi na regionalni sistem vodosnabdevanja sa jezera Ćelije postoji još od devedesetih godina prošlog veka.
– Vodosnabdevanje u Varvarinu pokušavalo je da se reši još devedesetih godina regionalnim vodovodom sa jezera Ćelije, koji je bio planiran kao zajednički izvor vode za Varvarin i Ćićevac. Ćićevac se danas snabdeva tom vodom, a Varvarin ne. Umesto toga, krenulo se u rekonstrukciju lokalne mreže i bušenje novih bunara, ali je dugo u funkciji bio samo jedan bunar, pa je voda često nestajala. Suša je dodatno pogoršala situaciju jer su presušivali i privatni bunari – kaže Čabrić.

Ona dodaje da je nakon čišćenja postojećeg i izgradnje novog bunara stanje poboljšano, ali da ni danas sistem nije u potpunosti stabilan.
– Sada je situacija bolja, ali se i dalje dešava da vode ponekad nema. Kada smo pitali zbog čega se ne priključimo na sistem „Ćelije“, dobijali smo različita obrazloženja. Jedno je bilo da bi voda bila skuplja, drugo da je velika udaljenost od jezera do Varvarina, pa bi troškove plaćali građani. Govorili su i da je bazen koji je ranije izgrađen u međuvremenu propao i da priključenje nije moguće. Međutim, na poslednjoj sednici ponovo je pomenut sistem „Ćelije“ kao moguće rešenje, iako je godinama kategorički odbijan. Reč je o projektu koji je započet još 1993. godine, za koji su uzimani krediti, građen cevovod i u koji su uložena velika sredstva – ističe ona.
Da je nestašica vode godinama predstavljala ozbiljan problem potvrđuje i Milorad Popović, aktivista grupe građana „Naši ljudi“.
– Svakodnevno je nestajala voda. Sada je ima, a najveći problem bio je u vreme kada je gorela deponija. Iskopavanjem novog bunara nestašice su uglavnom regulisane. Desi se ponekad da vode nema, ali je sada situacija daleko bolja – kaže Popović.
Međutim, odbornik Miroslav Petrović smatra da je trajno rešenje moglo biti realizovano mnogo ranije.
– Za sela Zalogovac, Parcane i Marenovo bio je urađen idejni projekat vodovodne mreže, a plan je bio da se ostavi izvod i za Globare. Posle promene vlasti 2016. godine ti projekti su sklonjeni i više se nisu realizovali. Do tada je voda stigla do Brestovca, urađena je mreža do Obreža, sela Varvarin, Gornjeg Katuna i Bačine. Kada je napravljen rezervoar, bilo je potrebno samo dovesti struju, ali ni to nije urađeno. Dugo su govorili da tamo ništa nije završeno i da nedostaje kompletna infrastruktura, a sada su i sami priznali da je projekat ipak moguće realizovati. Samo ne znamo kada – kaže Petrović.
On dodaje da su u brojnim selima već postavljeni priključci za gradsku vodu, ali da mnogi nikada nisu priključeni na sistem.
– Priključci postoje, ali zbog nedovoljne količine vode retko ko je zaista priključen – ističe on.
Iako je situacija sa vodosnabdevanjem trenutno povoljnija nego prethodnih godina, pojedini meštani i dalje nemaju poverenja u kvalitet vode koju koriste.
Ružica Jovanović iz sela Bošnjane kaže da vodu za piće i kuvanje ne koristi iz lokalnog vodovoda.
– Vodu za piće i kuvanje isključivo uzimam sa izvorske česme u selu Šanac. Moja porodica je još ranije o svom trošku platila ispitivanje vode. Dolazio je čovek koji je radio analizu i pokazalo se da voda nije baš najboljeg kvaliteta. Imam više od 80 godina i živim sama, ali mi komšije natoče i dovezu vodu. Većina ljudi iz našeg sela za piće koristi upravo tu izvorsku vodu iz Šanca – kaže ona.
Iako su novi bunari privremeno rešili najveći deo problema sa nestašicama, pitanje trajnog vodosnabdevanja ostaje otvoreno. Dok se susedna opština Ćićevac godinama snabdeva vodom iz sistema „Ćelije“, Varvarin i dalje zavisi od kapaciteta lokalnih bunara. Sa početkom leta i sve višim temperaturama ostaje da se vidi da li će postojeći sistem izdržati povećanu potrošnju ili će se ponovo otvoriti pitanje rešenja o kome se govori već više od tri decenije.
Izvor: KruševacPRESS

