Koliko košta novi student u Srbiji? Za osnovno skoro 50.000 dinara
Početak akademske godine za mnoge studente u Srbiji znači i početak samostalnog života. Pored upisa fakulteta, pronalaženja smeštaja i organizovanja prevoza, roditelji i student imaće još jedan trošak – opremanje prostora u kojem će narednih meseci živeti.
Akademska godina u Srbiji tradicionalno počinje 1. oktobra, pa se tokom septembra veliki broj studenata useljava u iznajmljene stanove, garsonjere ili sobe. Iako je većina stanova već opremljena nameštajem i osnovnim uređajima, za svakodnevni život često je potrebno kupiti posteljinu, peškire, posuđe, kuhinjske potrepštine i nekoliko manjih uređaja.
Prema ilustrativnoj računici zasnovanoj na cenama osnovnih proizvoda, studentska korpa za useljenje može da košta između 27.000 i 49.000 dinara. Razlika zavisi od toga da li se biraju najjeftinije dostupne varijante ili proizvodi srednjeg cenovnog ranga.
Studentska korpa može da košta skoro 50.000 dinara
Za potrebe računice uzeto je 12 osnovnih stvari koje se najčešće nalaze na spiskovima za opremanje studentske sobe i manjeg stana. U korpu su uključeni posteljina, jastuk, set peškira, pribor za jelo, čaše, šoljice, tanjiri, šerpe, kuvalo, produžni kabl, pegla i stona lampa.
Kod štedljive varijante, ukupna cena ovih potrepština iznosi 27.251 dinar. Za tipičan izbor proizvoda potrebno je izdvojiti oko 49.413 dinara.
To znači da je razlika između dve varijante 22.162 dinara, odnosno da je tipična korpa oko 81 odsto skuplja od najjeftinije opcije.
Na prvi pogled možda ne deluje kao veliki trošak u poređenju sa ukupnim izdacima za stanovanje, ali kada se uporedi sa primanjima, slika je drugačija. Tipična studentska korpa od 49.413 dinara predstavlja približno 83 odsto minimalne neto zarade za mesec sa 160 radnih sati. U odnosu na prosečnu zaradu, to je oko 41 odsto.
Drugim rečima, samo osnovno opremanje studentskog prostora može da zahteva iznos koji je blizu čitave jedne minimalne mesečne zarade.
Koliko sati rada je potrebno za opremanje studentske sobe?
Trošak je moguće posmatrati i kroz broj radnih sati. Ako se računa radni mesec od 21 dana i odgovarajuća satnica, zaposleni koji prima minimalnu zaradu morao bi da izdvoji oko 133 sata rada za tipičnu studentsku korpu. Kod najštedljivije varijante potrebno je oko 73 sata rada.
Ova računica pokazuje koliko opremanje na početku studiranja može da predstavlja značajan finansijski izdatak za porodice. Posebno kada se uzme u obzir da kupovina osnovnih stvari nije jedini trošak koji prati preseljenje studenta u drugi grad.
Koliko košta studentsko useljenje u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu?
Pored troška opremanja, najveća stavka je svakako stanarina. Za poređenje su uzeti medijani cena garsonjera u četiri velika univerzitetska centra u Srbiji.
Prema analiziranom uzorku oglasa, medijalna kirija za garsonjeru iznosi oko 300 evra u Beogradu, 285 evra u Novom Sadu, 280 evra u Nišu i 250 evra u Kragujevcu.
Važno je naglasiti da su u pitanju medijalne, a ne prosečne cene. Medijana predstavlja srednju vrednost posmatranog uzorka i zbog toga može realnije da prikaže tipičnu cenu nego prost prosek, naročito kada među oglasima postoje velike razlike.
Kada se cena osnovnih potrepština uporedi sa mesečnom kirijom, studentska korpa predstavlja približno 0,8 do 1,7 mesečnih kirija, u zavisnosti od grada i izabrane varijante proizvoda.
Razlike u cenama stanova između posmatranih gradova postoje, ali nisu jedina stvar koju student i njegova porodica moraju da uračunaju u budžet.
Šerpe i pegla među najvećim pojedinačnim troškovima
Naravno, sastav studentske korpe može značajno da se razlikuje od osobe do osobe. Neko će deo posuđa poneti od kuće, neko će koristiti zajedničku opremu u stanu, dok će drugi morati da kupi gotovo sve od početka.
U analiziranoj korpi najveći pojedinačni troškovi odnose se na set šerpi i peglu. Ako se bira veći set šerpi, on učestvuje sa oko 20 odsto ukupne vrednosti korpe, dok pegla čini približno 14 odsto.
Sa druge strane, među najjeftinijim stavkama nalaze se čaše i produžni kablovi.
Ove stavke pokazuju i zašto konačan račun može značajno da varira. Izbor većeg seta posuđa ili kvalitetnijeg malog kućnog uređaja može povećati ukupni trošak za nekoliko hiljada dinara. Kupovinom osnovnih i jeftinijih varijanti može se značajno uštedeti.
Dodatna oprema može dodatno povećati račun
Spisak od 12 potrepština predstavlja samo osnovu i ne obuhvata sve što studentu može biti potrebno tokom boravka u iznajmljenom stanu.
U zavisnosti od uslova u stanu, dodatni trošak mogu predstavljati i druge stvri. Usisivač, grejalica, dodatno posuđe, kuhinjski pribor, sredstva za čišćenje, odeća za različite vremenske uslove i drugi predmeti.
Posebno uoči hladnijeg dela godine, kupovina dodatnog izvora grejanja može značajno promeniti početni budžet. Slično važi i za stanove u kojima nema osnovnih uređaja ili u kojima prethodni stanari nisu ostavili deo opreme.
Zbog toga se iznos od 27.000 do 49.000 dinara ne može posmatrati kao konačna cena kompletnog useljenja. To je samo procena troška osnovnih potrepština.
Koliko novca je potrebno za prvo useljenje?
Kada se na trošak opremanja doda prva kirija i depozit, početak studentskog života postaje znatno skuplji.
Ilustrativni obračun pokazuje da je za prvu kiriju, depozit i osnovne potrepštine potrebno izdvojiti približno 86.000 do 120.000 dinara. U ovaj iznos nisu uključeni eventualna kupovina nameštaja, dodatne kućne opreme, režijski troškovi, prevoz niti drugi izdaci koji nastaju prilikom preseljenja.
Prema posmatranim medijalnim cenama garsonjera, najniži početni trošak bio bi u Kragujevcu, dok je najviši u Beogradu.
Zanimljivo je, međutim, da razlika u ukupnom trošku useljenja nije jednaka razlici u samim cenama kirija. Iako se medijalne cene stanova između posmatranih gradova razlikuju i do oko 20 odsto, ukupna razlika između najjeftinije i najskuplje varijante useljenja u ovoj računici iznosi oko 11 odsto.
Za studente i njihove porodice zato početak akademske godine nije samo pitanje pronalaženja odgovarajućeg stana. Prva kirija, depozit i osnovno opremanje prostora zajedno čine značajan početni izdatak. Koji se kasnije uvećava za redovne mesečne troškove života.
Za one koji tek odlaze na studije u drugi grad, detaljan spisak potrebnih stvari i poređenje cena pre kupovine mogu biti jedan od načina da se početni troškovi drže pod kontrolom. Jer, kada se sve sabere, sam odlazak na fakultet može početi računom od nekoliko desetina hiljada dinara. I to pre nego što stigne prva rata za svakodnevni život.

